Bolesti srca i rak u Hrvatskoj u porastu

urednik

Nedjelja, 06.06.2010

Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila, te rak, odnosno, karcinom, navodi se u publikaciji “Zdravstveno stanje i zdravstvena zaštita u Hrvatskoj”, koju su u sklopu priprema za reformu zdravstva izdali Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Od bolesti srca i krvnih žila lani je umrlo 26.712 ljudi, što je 53,2% od ukupnog broja umrlih, dok je od karcinoma 1999. godine umrlo 11.728 ljudi, odnosno 23 % od ukupnog broja. Kod umrlih iznad 65 godina u više od 60% slučajeva uzrok smrti su srčane bolesti i moždani udar, dok ih je 20% umrlo od malignih tumora. Stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila kontinuirano raste od 1991. godine, pa danas od tih bolesti umire praktički svaka druga osoba, a one su i vodeći uzrok hospitalizacije, kaže se u publikaciji. Smrtnost od karcinoma također je u porastu. Svakodnevno se dijagnosticira 45 novih bolesnika od raka, a umiru 32 osobe, od kojih je 25 mlađe od 75 godina. Godišnje se pojavi oko 17.000 novih bolesnika od raka, a zabrinjavajuće je i što Hrvatska ima najveći porast umrlih od karcinoma u Europi u posljednjih 20 godina. Kod muškaraca najčešći je rak bronha, pluća i debelog crijeva, a kod žena rak dojke. Treći najčešći uzrok smrti su ozljede i trovanja, četvrti probavne bolesti, a peti bolesti dišnog sustava. Stručnjaci kao glavne razloge lošeg zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva navode štetne životne navike kao što su pušenje, nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i konzumiranje alkohola. Ističu da se većina kroničnih bolesti može spriječiti prevencijom i promocijom zdravlja, te da je jednako važno rano otkrivanje i pravovremeno liječenje bolesti, kao i primjena moderne tehnologije u liječenju. Znanstvena istraživanja pokazuju da se trećina obolijevanja može spriječiti prestankom pušenja i promjenom u prehrani, te da se trećina bolesti može izliječiti ranim otkrivanjem. Primjerice, 75 do 80% slučajeva raka može se spriječiti promjenama navika ponašanja. Osim toga, stručnjaci upozoravaju da se propisuje prevelik broj lijekova na recepte, te da je prevelik broj specijalističko-konzilijarnih pregleda s upitnim rezultatima na poboljšanje izlječenja i preživljavanje bolesnika. Kao moguće mjere poboljšanja zdravlja stoga predlažu povećanje broja preventivnih pregleda, kako bi se njihov udio u ukupnom broju pregleda s 0,5% povisio na pet i više posto. Ministarstvo zdravstva u tu svrhu planira u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje izraditi paket obveznih preventivnih programa po kojem će se provoditi redovito mjerenje krvnog tlaka i tjelesne težine osiguranika, redoviti godišnji pregledi dojki, razgovori o kontracepciji, te godišnji pregledi debelog crijeva svih muškaraca iznad 45 godina. Ministarstvo zdravstva već je donijelo nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti, istaknuvši kao osnovni cilj reforme zdravstvenog sustava prevenciju, unapređenje i promicanje zdravlja, osobito ugroženijih populacijskih skupina.

Zadnja Promjena ( Nedjelja, 06.06.2010 )